I danas me poneki klijent pita treba li mi izvornik poslati u papirnatom obliku. Do kraja prošlog stoljeća prevoditelji su pretežno radili s papirom i debelim rječnicima. No u ovom stoljeću gotovo sve se odvija elektronički, a prevoditelju je izvornik dovoljan kao čitljiv sken ili PDF.

Prevođenje 2.0: digitalni alati koji stoje iza suvremenih prijevoda

Od početka 2000‑ih, s masovnim širenjem interneta, profesionalni prevoditelji sve više koriste digitalne alate: slanje e-poštom, e-rječnike, internetske izvore, strojno prevođenje (MT) i CAT-alate. U industriji u kojoj se ja krećem, ozbiljno doba prevođenja umjetnom inteligencijom (UI) zapravo živimo tek od 2020-ih nadalje – sve prije toga bila je priprema terena.

Što zapravo znači CAT, MT, PE i LLM –
i zašto umjetna inteligencija (još) nije zamijenila CAT‑alate

CAT‑alati (Computer‑Assisted Translation) su računalni programi koji pomažu prevoditeljima da prevode brže, uz konstantno održavanje razine kvalitete. Nude prijevodne memorije (TM, translation memory), terminološke baze, osiguranje kvalitete naprednom provjerom tijekom prevođenja (QA, quality assurance), upravljanje projektima i paketima s više dokumenata, poravnanje, statistike, određivanje radnog tijeka (workflow) s više prevoditelja i revizora itd.​

MT (Machine Translation) ili strojno prevođenje danas je integralni dio skoro svakog CAT-alata. Turbostroj automatski i generički bez posebne prilagodbe pretvara tekst s jezika A na jezik B, što je brzo i ekonomično, ali rezultat uvijek zahtijeva doradu. Najčešće se MT danas koristi kada je potrebna brzina i velika količina teksta, a vrhunska stilistička kvaliteta nije nužna. Prijevod putem MT se rjeđe pojavljuje kao „čista“ strojna verzija, a često u kombinaciji s post‑editingom.

PE (Post‑Editing) znači naknadna obrada: ispravlja se značenje, stil i stručni izrazi kako bi tekst imao smisla, bio točan i što prirodniji. Light post-editing i full post-editing su dva različita “nivoa dorade” strojno prevedenog teksta, s potpuno različitim ciljevima i očekivanjima kvalitete.

• Light PE: “Ispravi samo nužno da se razumije.”
• Full PE: “Dovedi do razine vrhunskog ljudskog prijevoda (full human).”

Kod važnih i osjetljivih tekstova – poput ugovora, osobnih i službenih isprava – presudni su točnost, kontekst i kulturološko razumijevanje. Automatska naknadna obrada može pomoći, ali problematični dijelovi i dalje trebaju ljudsku doradu.

Ponekad prethodi i Pre‑Editing – uređivanje izvornog teksta kako bi ga stroj ispravno učitao i razumio. Što je izvorni tekst koji se učitava bolji, to je i rezultat prijevoda kvalitetniji. Pre‑editing je potreban zato što “čisti” i prilagođava izvorni tekst prije strojnog prevođenja, čime smanjuje broj pogrešaka MT‑a i količinu posla u post‑editingu.

Umjetna inteligencija (UI, AI – artificial intelligence) je računalna tehnologija koja uči iz ogromne količine podataka i zatim sama prepoznaje uzorke, donosi odluke i rješava zadatke – umjesto da sve bude ručno programirano korak po korak. Omogućuje brže prevođenje i pronalazak jezičnih varijanti, a istodobno olakšava istraživanje.

LLM (Large Language Model) – veliki jezični modeli razlikuju se od klasičnog strojnog prevođenja. MT sustavi „šturo“ prevode s jezika na jezik, dok su LLM‑ovi sustavi umjetne inteligencije koji sami stvaraju tekst. Reagiraju kao sugovornik koji razumije kontekst, preoblikuje rečenice, objašnjava značenja i razmišlja o sadržaju. Postavljaju pitanja i daju odgovore. Mi ih usmjeravamo. LLM možemo zamisliti kao prevoditelja pripravnika koji je u vrlo kratkom roku pročitao milijune knjiga, članaka i razgovora, pa na temelju sve veće količine uzoraka vrlo vješto „pogađa“ kako bi sljedeća rečenica trebala glasiti. Nikada se ne umara. Ali i dalje ne razumije svijet dubinski kao čovjek, nego radi s obrascima.

Kako onda svi ti prevoditeljski digitalni alati funkcioniraju zajedno i koji se najviše koriste u Hrvatskoj?

Ako CAT‑alat usporedimo s radnom klupom ili vozilom, onda su MT i LLM njegov ugrađeni stroj ili motor.

I ja sam godinama koristila CAT-alat Trados koji je u Hrvatskoj i zemljama njemačkog govornog područja još uvijek najrašireniji, posebno za pravne, tehničke i administrativne tekstove gdje ima puno ponavljanja i važna je dosljedna terminologija po svakom klijentu. Svaki put kad isti odvjetnik, agencija za nekretnine ili građevinska firma pošalje slične ugovore, izjave i punomoći, Trados „vadi“ moje stare prijevode iz TM‑a (Translation memory, prijevodna memorija) i diže brzinu 10–15% bez gubitka kvalitete. U Tradosu postoji opcija uključiti MT (npr. DeepL, Google) i koristiti ga samo kao početni prijedlog, a ja radim strogi post‑editing.

Globalni MT-alat za strojno prevođenje je Google Translate. I dalje je najčešće korišten za brzi opći prijevod, uključen u Chrome, Android i razne web‑servise, a DeepL sve je popularniji među profesionalcima zbog kvalitete na europskim jezicima, uključujući hrvatski.

Najrašireniji opći AI-alat LLM za chat, pomoć pri pisanju, kodiranju i prijevodu ima amička tvrtka OpenAI. Osim „običnog“ ChatGPT‑a ima više različitih LLM‑ova i povezanih multimodalnih modela. To su verzije GPT‑a (Generative Pre‑Trained Transformer, unaprijed obučeni generativni transformator koji može aktivno generirati odn. sam stvarati, ne samo prepoznati ) koje osim teksta primaju i slike, a u novijim verzijama i audio/video, pa mogu opisivati slike, čitati tablice sa slike, analizirati screenshot itd.

Uz integriranu MT, Trados danas nudi i napredne AI-funkcije (npr. generativni prijevod i rad s LLM-ovima) , a sličnu AI-integraciju podržavaju i drugi CAT-alati poput memoQ‑a i besplatnog Matecat-a.

Najradije trenutno za prevoditeljski posao koristim AI-alat Perplexity koji sam po sebi nije jedan jedini LLM, nego aplikacija / sustav koji „orkestrira“ više velikih, uključujući vlastite jezične modele. To je više moj „švicarski nožić“ za istraživanje, terminologiju i provjeru prijevoda nego klasični MT/CAT alat. U Pro (plaćenoj profesionalnoj) verziji mogu uploadati dokument i tražiti sažetke, ekstrakciju termina, usporedbe verzija, komentiranje prijevoda, promjenu stila itd. Ispravnost i istinitost mogu provjeriti iz više pouzdanih izvora koje mi daje ta aplikacija. Sve to i dalje uz obaveznu profesionalnu redakturu s moje strane.

Jesu li nam onda i dalje potrebni ljudi – profesionalni prevoditelji – ako imamo sve te digitalne alate u kombinaciji s umjetnom inteligencijom?

Odgovor je jasan: da, potrebniji su nego ikad.

Sustavi UI mogu „halucinirati“ ili previše slobodno tumačiti tekst ako nisu dobili jasne upute od nas ljudi. Strojno prevođenje i umjetnu inteligenciju koristim kao podršku, a ne zamjenu. Oni štede vrijeme, pomažu provjeriti ideje i usporediti prijedloge – ali konačnu odluku donosim ja, na temelju svog iskustva kao profesionalna prevoditeljica u Hrvatskoj, Njemačkoj i Austriji, sa stručnim znanjem o pravnim tekstovima, poslovnoj komunikaciji i procesima vezanim uz nekretnine i mnoga druga područja ljudske aktivnosti.

Odgovornost i jamstvo za točnost prijevoda uvijek snosim ja – a to nijedan stroj ne može preuzeti. Prevođenje ostaje stvar povjerenja. Bilo kod odvjetnika, javnog bilježnika, na sudu ili u državnoj upravi – umjetna inteligencija pomaže u pripremi, ali ljudi prevode i tumače za ljude. Jer jezične nijanse, emocije i pravni kontekst ne može u potpunosti razumjeti ni najnapredniji stroj.

A budućnost prevođenja?

Nakon LLM‑ova ne očekuje se „čarobni novi model“. Post‑LLM sustav za prevođenje vjerojatno će izgledati kao „prevoditeljski super‑asistent“ sastavljen od više specijaliziranih manjih modela koji surađuju. Ti modeli istovremeno razumiju i stvaraju tekst, slike, audio, video i podatke iz okoline, a ne samo jezik.

Prevoditelj ostaje što je i bio. Tehnološki znalac i jamac kvalitete – posrednik između jezika i kultura.